Edukacija stručnih saradnika iz svih 22 srednje škole Unsko-sanskog kantona održaće se 8. i 9. aprila 2025. godine u hotelu Safir u Bihaću, s ciljem jačanja njihovih kapaciteta za prepoznavanje i rješavanje rizičnih ponašanja kod učenika. Pored predstavnika stručnih službi srednjih škola, obuku će proći i 14 novozaposlenih stručnih saradnika u osnovnim školama, koji nisu učestvovali u edukaciji PSP-a 2020/21.

Program sekundarne prevencije ima ključnu ulogu u ranom prepoznavanju i sprječavanju neprihvatljivih oblika ponašanja kod učenika. Tokom dvodnevne edukacije, stručni saradnici će imati priliku da se upoznaju sa:

metodologijom provođenja Programa sekundarne prevencije,
psihološkim aspektima zaštite učenika,
pravilima i podzakonskim aktima koji regulišu njegovu primjenu u školama,
praktičnim studijama slučaja i kriznim intervencijama.

Genesis Project je 2020. i 2021. godine postavio temelje ovog programa u Unsko-sanskom i Hercegbosanskom kantonu, a nastavak edukacije za srednje škole znači dodatno jačanje sistema podrške djeci i mladima.

Ulaganje u edukaciju stručnih saradnika znači ulaganje u sigurnost i budućnost mladih generacija. Program sekundarne prevencije nije samo alat za reagovanje na problematična ponašanja – on je sistemska strategija koja pomaže školama da postanu sigurniji prostori za odrastanje.

Nastavljamo graditi sigurno i podržavajuće obrazovno okruženje za svako dijete!

Agenda događaja:

Projekat “Um je važan” realizuje Humanitarna organizacija Genesis Project u saradnji s Ministarstvom obrazovanja Unsko-sanskog kantona, organizacijom Crossing Borders i UNICEF-om BiH, uz sufinansiranje Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

The post Edukacija stručnih saradnika srednjih škola Unsko-sanskog kantona o Programu sekundarne prevencije appeared first on Genesis Project.

Pravosudni sistem i zakonodavni okvir u Bosni i Hercegovini suočavaju se s ozbiljnim izazovima u zaštiti žrtava rodno zasnovanog nasilja, dodatno otežanim fragmentacijom nadležnosti između entiteta i Brčko Distrikta, što dovodi do neujednačene primjene zakona i zaštitnih mjera. Femicid kao najekstremniji oblik nasilja nad ženama nije dovoljno prepoznat u zakonodavstvu, što dovodi do blagih kazni za počinioce. Posljedice femicida ne pogađaju samo žrtve već i njihovu djecu, koja nakon ubistva majke ostaju bez sigurnog porodičnog okruženja. Mnoga djeca završavaju u sistemu socijalne zaštite, u domovima za nezbrinutu djecu ili kod hraniteljskih porodica, dok se suočavaju s teškom traumom i nesigurnom budućnošću. U isto vrijeme, djeca često nisu prepoznata kao žrtve koje trebaju posebnu zaštitu, pa su psihosocijalni programi u ovakvim slučajevima rijetki i neprilagođeni djeci sa traumatskim iskustvima, ostavljajući ih bez adekvatne podrške u procesu oporavka.

Izvještaj Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine upućen Lanzarote komitetu donosi ključno upozorenje o tome kako sistem ne uspijeva adekvatno zaštititi djecu od nasilja. Mnoga djeca ne znaju kome da se obrate kada dožive nasilje jer nemaju izgrađen “krug povjerenja” – mrežu osoba kojima vjeruju i koje ih mogu zaštititi. To su najčešće roditelji, braća i sestre, učitelji, školski pedagozi i prijatelji – osobe koje bi trebale biti prve adrese za traženje pomoći. Povrh toga, mnoga djeca ne vide institucije poput škola, policije ili centara za socijalni rad kao sigurno mjesto gdje mogu potražiti pomoć. Umjesto podrške, često nailaze na nepovjerenje, nerazumijevanje ili strah od dodatne stigmatizacije, što ih sprječava da prijave nasilje.

Jedan od načina za poboljšanje sistema zaštite jeste osluškivanje glasa mladih. Prema podacima iz UNICEF U-Report ankete o rodno zasnovanom nasilju u Bosni i Hercegovini, u kojem je učestvovalo 325 mladih osoba, većinom žena (69%) i mladih u dobi od 15 do 25 godina, više od 58% ispitanika smatra da je edukacija ključna za prevenciju nasilja, dok je tek 14% istaklo važnost poboljšanja zakonskih okvira. Ove brojke govore mnogo o sistemskim izazovima – obrazovne institucije se rijetko bave ovom temom jer je „previše osjetljiva“, nastavnici nisu obučeni za vođenje ovih razgovora, a mnogi mladi smatraju da ne postoji dovoljno interesa za temu. No, može li biti opravdanja za šutnju kada znamo koliko je žena i djece pogođeno ovim problemom?

Mnogima je 8. mart prilika da govore o ravnopravnosti i pravima žena i djevojčica, ali pravo pitanje je šta činimo nakon tog dana. Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je nedavno jednoglasno usvojio Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama, koji pojačava zaštitne mehanizme protiv nasilja. Novi zakon uvodi: elektronsko praćenje počinitelja koji imaju zabranu prilaska, odmah primjenjive zaštitne mjere koje sprovodi policija, besplatan SOS telefon dostupan 24/7, oštrije kazne—do 3 godine zatvora za kršenje zaštitnih mjera, sveobuhvatnu podršku preživjelima, uključujući medicinsku, psihološku i pravnu pomoć. Ovo je ključan korak naprijed u
osiguranju sigurnosti, pravde i podrške za preživjele žrtve nasilja. Ipak, kako bi zakon imao stvarni efekat, neophodno je osigurati njegovu dosljednu primjenu i koordinaciju između institucija.

Ako se želimo ozbiljno suočiti s rodno zasnovanim nasiljem, potrebne su sistemske promjene. Femicid bi trebao biti zakonski prepoznat kao posebno krivično djelo, kaznene mjere za počinioce moraju biti strože, a djeci koja preživljavaju traumu potrebno je osigurati redovnu institucionalnu podršku. Potrebni su sveobuhvatni obrazovni programi koji će osnažiti mlade da prepoznaju i spriječe nasilje, kao i unapređenje dostupnih usluga za preživjele, uključujući psihološku i pravnu podršku.

Svako dijete, svaka žena i svaki građanin Bosne i Hercegovine zaslužuju društvo u kojem je nasilje neprihvatljivo, a zaštita i pravda dostupne svima. Vrijeme je da prestanemo šutjeti i počnemo djelovati.

The post Rodno zasnovano nasilje u Bosni i Hercegovini: tišina koja ugrožava živote appeared first on Genesis Project.

The post Međunarodni dan obrazovanja: Investicija u budućnost svih nas appeared first on Genesis Project.

Memorandum o saradnji između Genesis Projecta i Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona zvanično je potpisan.

Ova saradnja će omogućiti realizaciju projekta “Um je važan” koji za cilj ima jačanje psihosocijalne podrške i stvaranje boljih uslova za razvoj u obrazovnim institucijama širom kantona.

Naša organizacija, uz podršku UNICEF-a kao implementarnog partnera, nastavlja pružati podršku djeci i mladima širom BiH, omogućavajući im da ostvare svoje pravo na sigurno i stimulativno okruženje za pravilan razvoj i uvažavanje njihovih potencijala.

Zahvaljujemo se ministru Denisu Osmankiću i njegovom timu na prepoznavanju važnosti ove inicijative i radujemo se zajedničkom radu za dobrobit naših najmlađih!

Projekat “Um je važan” realizuje Humanitarna organizacija Genesis Project u saradnji sa Ministarstvom obrazovanja Unsko-sanskog kantona, Crossing Borders i UNICEF-om BiH , a sufinansira ga Evropska unija u BiH.

The post Potpisan Memorandum o saradnji sa Ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona appeared first on Genesis Project.

The post Um je važan: Edukacija stručnih saradnika iz Unsko-sanskog kantona appeared first on Genesis Project.

The post Početak projekta „Um je važan” – podrška mentalnom zdravlju mladih appeared first on Genesis Project.

The post Međunarodni dan djeteta: Osnaživanjem djece gradimo budućnost appeared first on Genesis Project.

PRAGG-forum ima za cilj stvoriti platformu za dijalog i saradnju, okupljajući organizacije civilnog društva, vlasti, te ovaj put i biznis sektor i medije, s ciljem jačanja demokratskog i proaktivnog civilnog društva u Bosni i Hercegovini. Ove godine, PRAGG zajedno sa Helvetas Regional Advocacy Network želi podržati integraciju regionalnog i domaćeg iskustva i pružiti priliku za otvoreni dijalog.

Ovaj forum ukazuje na to da proces pridruživanja EU zahtijeva značajne reformske politike u zemljama kandidatima. Ove reforme zavise od smislenog javnog dijaloga između vlasti, civilnog društva i biznis sektora. Međutim, svjedočimo zabrinjavajućem trendu smanjenja prostora za javno angažiranje širom regije, gdje učinkovita partnerstva sa širokinn spektrom učesnika mogu igrati ključnu ulogu u zaštiti i širenju prostora za građansko djelovanje.

Tokom foruma kroz dva panela i radne grupe, učesnici su imali priliku da razgovaraju o veoma važnim temama za razvoj demokratskog i proaktivnog civilnog društva u Bosni i Hercegovini sa akterima iz različitih sektora.  Teme panela su:

• Otkrijmo izazove: razmišljanje civilnog društva, vlasti i biznis sektora;
• Razmišljanje van okvira: Refleksije razvojnih partnera o budućim koracima.

Poziv da učestvuje na PRAGG-forumu dobila je i NVO Genesis Project, a Izvršna direktorica Dijana Pejić bila je učesnik foruma. Zasigurno, da sa svojim bogatim znanje i ogromnim iskustvom iz neprofitnog sektora, obrazovanja, socijalnog razvoja i izgradnje mira, možemo da doprinesemo razvoju diskusije i osnaživanju napora u pravcu stvaranja održivih rešenja za izazove sa kojima se suočava civilno društvo u Bosni i Hercegovini. Genesis Project, sa svojim dugogodišnjim iskustvom u radu na terenu, nastoji osnažiti lokalne zajednice i implementirati projekte koji promovišu društvenu koheziju i aktivno građanstvo.

Učesnici su istakli zabrinutost zbog sužavanja prostora za građansko djelovanje, naglašavajući da vladavina prava zahtijeva aktivno civilno društvo koje djeluje u sigurnom i poticajnom okruženju. Zaključeno je da je potrebno istražiti nove modele saradnje civilnog društva s privatnim sektorom, medijima i drugim partnerima kako u BiH tako i na nivou regije. Cilj ovih nastojanja je da se ojača pozicija građana, osiguravajući da se glas svakog pojedinca čuje.

The post PRAGG Forum: Platforma za dijalog u izazovnom vremenu appeared first on Genesis Project.

Pet timova iz Bosne i Hercegovine osvojilo je nagradne grantove u ukupnom iznosu od 15.000 KM. Na radionici su učestvovali timovi iz Teslića, Trebinja, Velike Kladuše, Čelića, Mostara, Sokoca, Čajniča, Sarajeva, Gračanice i Kaknja, kao i deset timova iz Srbije. Fascinirani njihovom kreativnošću i pokretačkom energijom, mentori i cijeli UPSHIFT tim uživali su u svakom trenutku druženja. Posmatrali smo kako timovi od prvobitnih problema stvaraju inovativna rješenja koja će promijeniti njihove lokalne zajednice na bolje.

Žiri je, kao i svaki put, imao najteži zadatak – nakon preslušanih prezentacija svih 20 timova i njihovih pitanja, odabrati deset timova koji će dobiti grant za realizaciju rješenja. Skoro svi učesnici zajedničke UPSHIFT radionice željeli su podijeliti svoje iskustvo i oduševljenje radionicom, te smatraju da su stekli mnogo vještina koje će im koristiti u budućnosti.

A sada, najuzbudljiviji dio – timovi čije su ideje nagrađene grant sredstvima od po 3.000 KM su:

Pčelice, Čajniče
Članovi: Srdjana Tanaskovic, Nikolina Klisura, Natasa Gigovic, Sara Simic
Mentor: Azra Keljalić
Tema: Nedovoljno razvijena svijest o značaju parka prirode Cicelj

Empower girls, Čelić
Članovi: Avdić Lejla, Cifrić Amina, Ibrišimović Emina, Salihović Lajla, Selimović Hana
Mentor: Tijana Živković
Tema: Problem stupanja u maloljetničke brakove

Salus Progressus, Trebinje
Članovi: Neda Zirojević, Teodora Drapić, Stefana Korol, David Grubačić, Sara Spaić
Mentor: Ivana Radić
Tema: Nemogućnost izvođenja praktične nastave u Medicinskoj školi

Vršnjački Altruisti, Gračanica
Članovi: Elma Subašić, Eldin Bećirović, Alija Husić
Mentor: Milica Jovičić
Tema: Problem vršnjačkog nasilja

Tristelle, Velika Kladuša
Članovi: Talić Belma, Dizdarević Lejla, Đogić Nejla
Mentor: Sonja Ilić
Tema: Nedostatak prilagođenog prostora za dojenje u javnosti

Timovima koji su osvojili grantove predstoji period intenzivnog rada, a timovi koji nisu dobili grant svakako mogu (a mi se nadamo i da hoće) implementirati svoje ideje u lokalnim zajednicama.

Naša podrška ostaje na raspolaganju i ovim ekipama:

Team Helana, Teslić
Članovi: Lana Kojadinović, Jovana Dujaković, Helena Stokić
Mentor: Amela Kukuruzović
Tema: Problem mladih prilikom iznošenja ličnog stava zbog osude okoline

Zajedno Možemo, Sokolac
Članovi: Maja Grujić, Ana Gazija, Željana Rundić
Mentor: Kerim Omerbegović
Tema: Pasivnost mladih

Arhitekti sreće, Mostar
Članovi: Hamza Čustović, Hana Sarajlić, Adna Gvozden
Mentor: Ankica Marinković
Tema: Problem depresije kod mladih

StartMeUp, Sarajevo
Članovi: Lola Ivankovic, Alek Jurić, Hamza Mašić
Mentor: Željana Kovačević
Tema: Manjak podrške za preduzetničko obrazovanje mladih

Inovatori, Kakanj
Članovi: Farisa Čobo, Duneja Goralija, Samna Šljivo, Kanita Smolo, Eman Musić
Mentor: Dino Šakanović
Tema: Problem pješaka u saobraćaju

Zahvaljujemo se svim učesnicima/-ama, mentorima/-cama i članovima/-icama žirija na strpljenju, uloženom trudu i radu da ovaj zajednički UPSHIFT prođe savršeno, te našim dugogodišnjim partnerima u UNICEF-u BiH za svu njihovu podršku bez koje UPSHIFT u BiH ne bi bio moguć.

UPSHIFT program nastao je u UNICEF-ovoj Kancelariji za inovacije i provodi se u 38 država širom svijeta. UPSHIFT u Bosni i Hercegovini implementira Humanitarna organizacija „Genesis Project“ u saradnji sa Kancelarijom UNICEF-a u BiH.

Dodatne informacije o UPSHIFT programu u BiH možete pronaći na veb-sajtu UPSHIFT-a, te na stranicama:
Fejsbuk: https://www.facebook.com/upshift.bosnia.herzegovina
Instagram: https://www.instagram.com/upshift.bosnia.and.herzegovina

The post Završena je 3. zajednička UPSHIFT radionica za Bosnu i Hercegovinu i Srbiju appeared first on Genesis Project.

Da li je ovo slika društva u kojem živimo? Šta nam govore ove vijesti? Plaćamo li danak otuđenosti od realnosti, siromaštvu, beznađu i permanentnoj tenziji u kojoj živimo? Ili su ovo posljedice loših odnosa u porodici, nakaradnog školskog sistema, neuređene države, izostanka vladavine prava i poremećenog sistema vrijednosti?! Rekli bismo, ovo su posljedice svega ovoga zajedno. Ne možemo a da se ne zapitamo da li je ovo odgovor mladih na ćutanje, inertnost, nedostatak hrabrosti, našeg pristajanja na korupciju, krađu, laž i maglu u kojoj se izgubila istina, pravda i poštovanje zakona.

Nisu li ovi vapaji maloljetnika znak da počnemo rješavati goruće probleme pred kojima zatvaramo oči, ne želimo priznati svoju nemoć i nedostatak hrabrosti da počnemo korjenito mijenjati stvari?

Pribjegavamo jednom od najneadekvatnijih oblika ponašanja i bježeći od lične odgovornosti prebacujemo je na druge (porodica na školu i obrnuto, krive su nam društvene mreže, mediji, vršnjaci itd.). Uvijek odgovornost vidimo u nekom drugom, sasvim nesvjesni da smo svi u istom krugu i da svi snosimo svoj dio odgovornosti. Prepoznajemo ove tragične događaje kao upozorenje, vapaj i krik najranjivijih da se zapitamo koliko smo kao društvo bezdušni, opsjednuti materijalnim dobrima, titulama i akademskim zvanjima.

Koliko se opuštamo u svojoj otuđenosti od realnosti? A realnost je da je ugroženo mentalno zdravlje naše djece, da im ne obezbjeđujemo srećno odrastanje i da nismo dobri uzori.

Razmislimo malo o sistemu vrijednosti u kome živimo i kako ga, htjeli mi to priznati ili ne, prećutno prihvatamo. Procijenimo institucionalne i vaninstitucionalne napore, te iskrenu volju i želju svakog pojedinca, svake grupe i organizacije da daju svoj doprinos srećnom odrastanju i adekvatnom i prilagođenom obrazovanju i vaspitanju.

Ovi će napori raskrčiti puteve i pokazati mladima bajku zvanu život, te svakom novom čovjeku koji je danas dijete pokazati da hrabrost, dostojanstvo, jasni ciljevi i poštene namjere vode nove generacije u zdravo i srećno društvo. To novo srećno društvo ne smije počivati na temeljima laži, egoizma, straha, izolacije i licimjerja. Čini nam se da su mladi na pragu svog života prozreli sve naše prevare i da razotkrivaju naša prava lica. Pokazuju nam šupljine i rupe kroz koje se kao miševi provlačimo nemoćni da priznamo svoju glupost, iluzije, zablude, greške, neostvarene ambicije i razočaranja. Nemamo hrabrosti priznati da smo od mladih buntovnika postali pokvareni, sitni i prilagođeni nečemu čemu se nikada nismo smjeli prilagoditi.

Prisjetimo se predivnih misli, osjećanja i doživljaja onih koje najviše volimo, a zovu se djeca.

Možda ste zaboravili da
„Čovjek samo srcem dobro vidi.”

„Mnogo je teže suditi sebi nego drugima.”
„Odrasli vole brojeve. Kada im kažete za novog prijatelja nikada vas neće pitati ono što je važno. Nikada vas neće pitati koja je boja njegovog glasa? Koje su mu omiljene igračke, skuplja li leptire? Ali vas pitaju koliko ima godina i koliko zarađuje njegov otac.”
„Djeca moraju mnogo toga praštati odraslima.”
„Moraću da trpim dvije ili tri gusjenice ako želim leptira.”
Mali princ, Antoan de Sent Egziprei

„Danas se zaista divno osjećam. Kako je dobro vjerovati u ljude i živjeti sa njima u miru.”
„Ljubavi ćeš dobiti onoliko koliko je budeš davao.”
Hajdi, Johana Špiri

„Stari Čehov je bio u pravu. Pištolj koji visi na zidu u prvom činu, mora da opali u
posljednjem.”

Dnevnik jedne Ane, Momo Kapor

I za kraj, djeca su uvijek slika ili karikatura svojih roditelja, ali su i ogledalo društva u kome žive.

Vaš Genesis Project!

The post Mi djeca sa stanice ZOO (Zauvijek Odlazimo Odavde) ili, za emotivnije (Zbogom Ostaj Otadžbino) appeared first on Genesis Project.